Etnografska zbirka Josipa Cugovčana

Još se nisu stišale polemike oko tajanstvene pločice što ju je proljetos pronašao Josip Cugovčan iz Podravskih Sesveta, a već je taj arheolog amater i poznati slikar iznova zaintrigirao javnost i stručnjake novim predmetima. No, ni njihova povijesna vrijednost još nije razjašnjena. Ovaj put riječ je o keramici, najvjerojatnije dijelovima posuđa kojim su se služili prastanovnici ovoga područja.

- Nisam ih dugo trebao tražiti. Dovoljno je bilo da se prošećem uz kanal na poznatom nalazištu Crlenika, te da skupim desetak keramičkih predmeta koji su ležali među usjevima kukuruza. Tu sam našao i ovaj ostatak vrča, a i pločicu s otiskom namjena koja još nije razjašnjena – objašnjava Cugovčan, koji je prije nepuna dva mjeseca s tadašnjom pločicom doveo u nedoumicu naše najpoznatije stručnjake. I tada je bila riječ o keramici, ali s neobičnom ornamentikom i znakovljem koje do sada nitko nije uspio odgonetnuti. Niti odrediti njenu starost. Po svoj prilici riječ je o predmetu koji su se, prema mišljenju prof. Marije Šmaljcelj sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta, u srednjem vijeku služili kao kalupom za izradu nakita. Međutim bilo je i drugačijih razmišljanja.
Za najnoviji nalaz Josipa Cugovčana, dr. Zorko Marković, kustos koprivničkog muzeja i jedan od ponajboljih poznavatelja starije povijesti podravskoga kraja smatra kako je to dno neke posude. On to potkrepljuje otiskom pečata lončarske radionice u kojoj je posuda izrađena. No, dosta toga je još nepoznato.
- Zna se da su lončari u srednjem vijeku stavljali pečate i da oni nisu bili istovjetni. Međutim nije jasno zbog čega je pločica probušena, kao da je riječ o nekom ukrasu. Jer, ako je to dno neke posude onda ona ovako probušena nije mogla služiti svrsi – iznosi svoje mišljenje dr. Marković, koji je s nama obišao lokalitet Crlenika u Podravskim Sesvetama, gdje se i sam uvjerio u arheološko bogatstvo jednog od pet nalazišta u tom kraju. Dr. Marković smatra kako je lokalitet Crlenike izuzetno vrijedno, ali nedovoljno istraženo područje, koje po svoj prilici skriva još mnoge tajne. Ako je suditi po ostacima grobnih mjesta, na koje se donedavno nalazilo, oni bi mogli biti iz vremena starijeg pet do šest stoljeća od Krista, a to nagovješćuju i pronađene fibule te drugi nalazi iz zbirke Josipa Cugovčana. Nije teško ustvrditi kako se u tim krajevima oduvijek burno živjelo, o čemu, uostalom, i danas kolaju legende. Mnoge od njih i sad podgrijavaju maštu pojedincima koji se kao strvinari okomljuju na svaku ruševinu ne bi li pronašli blago što je po predaji u vrijeme najezde turskih hordi zakopano nadomak Dravi. Nedvojbeno su, smatra dr. Marković, nekadašnjem životu posebno obilježje davala mjesna vlastela uz koju se razvijao obrt i trgovina. Nije isključeno, po njegovom, da su se pojedini predmeti tu samo proizvodili, a potom prodavali. Tu tezu potkrepljuje činjenicom da su se od pamtivijeka uz Podravske Sesveta ukrštali različiti putevi pa i rimske ceste.

- Dosad na ovim prostorima nisu otkrivene glinene uporabne posude s takvom ornamentikom na kakvu je naišao Josip Cugovčan. Naime, na taj način ukrašene posude, ponajčešće otiskivanjem, a ne iscrtavanjem, još nisu evidentirane i izložene. Tome valja dodati i vrčeve neobičnih oblika, sa zvjezdastim dnom, koji sam sada i sam pronašao na Crleniki – dodaje dr. Marković. Stoga, po njegovom mišljenju, sve zahtijeva sveobuhvatnije istraživanje.
izvor:Večernji list 25.5. 1997 god. tekst:Jovo Rojčević